Dijabetes i moždani udar: kako šećer utiče na krvne sudove mozga

Dvanaest godina pijete tablete za šećer. Dobro se osećate, pa dijabetes doživljavate kao broj na papiru koji se vadi jednom u tri meseca. Onda vam lekar na kontroli kaže da vam ne brine samo šećer, nego i krvni sudovi.

Veza između dijabetesa i moždanog udara nastaje tiho, godinama, i obično se ne oseća. Dijabetes približno dvostruko povećava rizik od moždanog udara. Dobra vest je da se na veliki deo tog rizika može uticati, ako znate šta da pratite.

Koliko dijabetes povećava rizik od moždanog udara

Najveća analiza na ovu temu, objavljena u časopisu Lancet 2010. godine, obuhvatila je blizu 700.000 ljudi iz 102 studije. Ljudi sa dijabetesom imali su:

  • oko 2,3 puta veći rizik od ishemijskog moždanog udara (začepljenje krvnog suda)

  • oko 1,6 puta veći rizik od hemoragijskog moždanog udara (krvarenje u mozgu)

Te brojke su računate tako što su uzeti u obzir godine, pol, pušenje, pritisak i telesna masa. Američki nacionalni institut za dijabetes (NIDDK) kaže to jednostavnije: odrasli sa dijabetesom imaju skoro dvostruko veću verovatnoću da dobiju bolest srca ili moždani udar.

Ne važi to samo za one kojima je dijabetes već dijagnostikovan. Pregled studija iz časopisa BMJ pokazao je da i predijabetes, kod nekih definicija, nosi blago povećan rizik, oko 20 do 25%.

Kako šećer utiče na krvne sudove mozga

Povišen šećer godinama oštećuje krvne sudove i nerve koji upravljaju njima. Kod krvnih sudova mozga to ide na nekoliko načina:

  • Zid krvnog suda slabije radi. Unutrašnji sloj krvnog suda (endotel) teže se širi i lakše se upali. Tu počinje stvaranje masnih naslaga, poznato kao ateroskleroza.

  • Veliki krvni sudovi se sužavaju i ukrućuju. Krv teže prolazi, a na naslagama može da se stvori ugrušak koji začepi krvni sud.

  • Stradaju i sitni krvni sudovi duboko u mozgu. Zato su kod ljudi sa dijabetesom češći lakunarni infarkti, mali moždani udari u tim sitnim krvnim sudovima.

  • Krv lakše stvara ugruške. Pri visokom šećeru trombociti se lakše lepe jedni za druge i za zid krvnog suda.

Pritisak je često važan koliko i šećer

Američki centar za kontrolu bolesti (CDC) navodi da je povišen krvni pritisak, koji je čest kod ljudi sa dijabetesom, glavni razlog zbog kog im je rizik od moždanog udara veći. Zato dobro regulisan šećer ne znači da možete da zaboravite na pritisak.

Moždani udar kod ljudi sa dijabetesom: zašto ishod može biti teži

Dijabetes je povezan sa lošijim oporavkom i većom smrtnošću posle moždanog udara, posebno ishemijskog. Povišen šećer pri dolasku u bolnicu povezan je sa većim oštećenjem mozga i lošijim ishodom. Zato lekari pri prijemu mere šećer i prate ga tokom lečenja.

Visok šećer u prvim satima može da se javi i kod ljudi koji ne znaju da imaju dijabetes. Ako vam to kažu u bolnici, posle otpusta pitajte lekara treba li da proverite šećer i kako.

Šta može da smanji rizik

NIDDK savetuje ljudima sa dijabetesom da prate četiri stvari. Ciljne vrednosti dogovorite sa svojim lekarom, jer se razlikuju od osobe do osobe.

  • Prosečan šećer (HbA1c): ova analiza pokazuje prosek šećera u poslednja dva do tri meseca. Za mnoge ljude cilj je ispod 7%, a kod nekih je opravdan i malo viši.

  • Krvni pritisak: za većinu ljudi sa dijabetesom cilj je ispod 140/90, a lekar može da odredi i niži. Merite ga kod kuće i zapisujte.

  • Holesterol: pitajte lekara kakve su vam vrednosti i da li vam je potreban lek za holesterol. Ljudima sa dijabetesom starijim od 40 godina on može da bude potreban.

  • Pušenje: prestanak smanjuje rizik i od moždanog udara i od srčanog.

Pomaže i kretanje. Svetska zdravstvena organizacija preporučuje odraslima najmanje 150 minuta umerene aktivnosti nedeljno, recimo 30 minuta brze šetnje pet dana u nedelji. Svaka aktivnost je bolja nego nikakva. Takođe su važni ishrana sa manje prerađene hrane, zdrava telesna masa i dovoljno sna.

Lekove pijte redovno i kada se osećate dobro. Aspirin ne počinjite na svoju ruku. Pitajte lekara da li je za vas koristan.

Kako da prepoznate moždani udar

Moždani udar počinje naglo i ne boli. Upamtite četiri reči:

  • Lice: zamolite osobu da se nasmeje. Da li je jedna strana spuštena?

  • Ruke: zamolite je da podigne obe ruke. Da li jedna pada?

  • Govor: zamolite je da ponovi jednostavnu rečenicu. Da li je govor nerazgovetan ili čudan?

  • Vreme: pogledajte na sat i odmah pozovite 194.

Mogući znaci su i iznenadna slabost ili trnjenje jedne strane tela, zamućen vid, gubitak ravnoteže i nagla jaka glavobolja.

Nizak šećer može da liči na moždani udar

Kod ljudi sa dijabetesom, naročito onih koji primaju insulin ili određene tablete, jako nizak šećer može da izazove zbunjenost, nerazgovetan govor, a retko i slabost jedne strane tela. Ni tada ne procenjujte sami. Pozovite 194 i recite dispečeru da osoba ima dijabetes. Ako je aparat za merenje šećera pri ruci, izmerite šećer dok čekate hitnu pomoć i recite ekipi rezultat, ali poziv zbog toga ne odlažite.

Najčešća pitanja

Da li dijabetes izaziva moždani udar?

Dijabetes nije jedini uzrok, ali približno dvostruko povećava rizik. Povišen šećer godinama oštećuje krvne sudove, a često ga prate povišen pritisak i holesterol.

Da li visok šećer može da izazove moždani udar?

Dugotrajno povišen šećer oštećuje krvne sudove i time povećava rizik. Ne postoji jedna vrednost šećera na kojoj se udar sigurno dešava. Zato se prati prosečan šećer, a ne samo pojedinačno merenje.

Koji šećer je opasan za moždani udar?

Ne postoji jedna granica. Analiza HbA1c pokazuje dugoročnu kontrolu šećera, a cilj određuje lekar. Za mnoge ljude to je ispod 7%.

Da li moždani udar može da izazove porast šećera?

Da. Povišen šećer pri prijemu u bolnicu viđa se i kod ljudi koji nemaju poznat dijabetes. Posle otpusta pitajte lekara treba li da proverite šećer.

Kako da razlikujem nizak šećer od moždanog udara?

Kod kuće to ne možete pouzdano da uradite. Zovite 194, recite da osoba ima dijabetes i, ako je moguće, izmerite šećer dok čekate.

Da li predijabetes povećava rizik od moždanog udara?

Kod nekih oblika predijabetesa rizik je blago povećan. To je dobar trenutak da sa lekarom proverite i pritisak i holesterol.

Ovaj tekst služi za informisanje i ne zamenjuje pregled kod lekara. Ako sumnjate da neko ima moždani udar, odmah pozovite hitnu pomoć na broj 194.

Izvori

Oko 2,3 puta veći rizik od ishemijskog moždanog udara imaju ljudi sa dijabetesom, u analizi blizu 700.000 ljudi (Lancet, 2010). Uradite odmah: pogledajte poslednji nalaz i zapišite tri vrednosti: HbA1c, pritisak i holesterol. Ako neke nemate, zakažite kontrolu i pitajte lekara koji su vaši ciljevi.

Oko 2,3 puta veći rizik od ishemijskog moždanog udara imaju ljudi sa dijabetesom, u analizi blizu 700.000 ljudi (Lancet, 2010). Uradite odmah: pogledajte poslednji nalaz i zapišite tri vrednosti: HbA1c, pritisak i holesterol. Ako neke nemate, zakažite kontrolu i pitajte lekara koji su vaši ciljevi.

Oko 2,3 puta veći rizik od ishemijskog moždanog udara imaju ljudi sa dijabetesom, u analizi blizu 700.000 ljudi (Lancet, 2010). Uradite odmah: pogledajte poslednji nalaz i zapišite tri vrednosti: HbA1c, pritisak i holesterol. Ako neke nemate, zakažite kontrolu i pitajte lekara koji su vaši ciljevi.

Novosti

Novosti

Najnovije vesti i priče

Banner

Prvih 72 sata odlučuje o oporavku. Prepoznajte simptome i reagujte brzo – svaka minuta je važna za spas života i kvalitet posle udara.

Banner

Prvih 72 sata odlučuje o oporavku. Prepoznajte simptome i reagujte brzo – svaka minuta je važna za spas života i kvalitet posle udara.

Postotak pacijenata koji prežive više od pet godina nakon moždanog udara značajno varira u zavisnosti od efektivnosti rehabilitacije i promena u načinu života nakon udarca. Pravilna briga i podrška mogu značajno povećati šanse za kvalitetniji život.

Postotak pacijenata koji prežive više od pet godina nakon moždanog udara značajno varira u zavisnosti od efektivnosti rehabilitacije i promena u načinu života nakon udarca. Pravilna briga i podrška mogu značajno povećati šanse za kvalitetniji život.

Brza reakcija na simptome lakšeg moždanog udara može smanjiti rizik od trajnih posledica. Svaki trenutak se računa.

Brza reakcija na simptome lakšeg moždanog udara može smanjiti rizik od trajnih posledica. Svaki trenutak se računa.

Banner

Prvih 72 sata odlučuje o oporavku. Prepoznajte simptome i reagujte brzo – svaka minuta je važna za spas života i kvalitet posle udara.

Postotak pacijenata koji prežive više od pet godina nakon moždanog udara značajno varira u zavisnosti od efektivnosti rehabilitacije i promena u načinu života nakon udarca. Pravilna briga i podrška mogu značajno povećati šanse za kvalitetniji život.

Brza reakcija na simptome lakšeg moždanog udara može smanjiti rizik od trajnih posledica. Svaki trenutak se računa.

Aneurizme često ostaju neprimećene sve do njihovog pucanja, što može dovesti do dramatičnih posledica, uključujući smrt. Ove informacije naglašavaju važnost prevencije i pravovremenog reagovanja na simptome.